Program for Prevention of Cardiovascular Diseases in Family Medicine

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svim razvijenim zemljama svijeta, rastući javno zdravstveni problem i značajno ekonomsko breme svih zdravstvenih sustava.

U Republici Hrvatskoj vodeći su uzrok ukupne smrtnosti i na drugom mjestu najčešće evidentiranih dijagnoza u obiteljskoj medicini, iza respiratornih bolesti. Kako svaki drugi čovjek u RH umire od KVB, potrebno je poduzeti preventivne mjere za nastanak i razvoj KVB kroz posebno osmišljen sustavni preventivni program koji bi se provodio u obiteljskoj medicini. Implementacija tog programa trebala bi biti stimulirana i kontrolirana. Liječnik obiteljske medicine kroz kontinuiranu, široko dostupnu, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu u idealnom je položaju za provođenje takvog programa. Program je baziran na znanstvenim dokazima, a predloženi program potrebno je ugraditi u postojeću informatičku podršku kako bi bio dio svakodnevnog rada liječnika obiteljske medicine.

PROGRAM PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U OBITELJSKOJ MEDICINI

Honored international experts at the 9th DNOOM Conference

9. međunarodni kongres DNOOM uveličat će uvaženi međunarodni gosti, cijenjeni liječnici obiteljske medicine, znanstvenici i aktivni nastavnici

IGOR ŠVAB

http://www.globalfamilydoctor.com/site/DefaultSite/filesystem/images/BioPics/svab.jpg

redoviti profesor, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, specijalist opće medicine

TEMA PREDAVANJA: Utjecaj farmaceutske industrije na propisivanje lijekova

Read more

Instructions for Authors – Tehnical Preparation of the Text of Articles

  • koristiti propisani font: Times New Roman veličina slova, 12
  • cijeli tekst napisati s proredom od 1,5 redak
  • numerirati stranice u donjem desnom kutu
  • ne koristiti “grafičko oblikovanje”: uvlake prvog reda, bold, italic, kao ni lijevo, desno ni srednje poravnanje već isključivo centralno poravnanje
  • podebljanje slova (engl. bold) koristiti samo za naslov članka, dijelove strukture
  • članka i podnaslove
  • sve eventualne kratice objasniti pri prvom spomenu u tekstu, osim uobičajenih
  • ako je neka riječ prevedena s engleskog, engleski naziv staviti u zagradu, italicom s prefiksom engl; primjerice ovako: pažljivo praćenje (engl.watchful waiting)

Obvezna struktura:

  • na prvoj stranici naslov i imena autora (puno ime i prezime, broj u superskriptu uz prezime1, zatim oznaka ustanove u kojoj autor radi, adresa i grad)
  • na drugoj stranici sažetak u klasičnom, nestrukturiranom obliku, od maksimalno 250 riječi na hrvatskom jeziku, s ključnim riječima naznačenim na kraju, ukupno 5-8 ključnih riječi/pojmova ( po MeSH-u), uobičajeno je 3
  • tekst članka organizira se po modificiranoj IMRAD (engl. Introduction, Materials and methods, Results And Discussion) strukturi. Sadrži u pravilu Uvod i Raspravu. Odjeljaka Ispitanici i postupci i Rezultati u pravilu nema jer su članci  kongresa DNOOM poseban oblik preglednih članaka, tzv. state-of-the-art reviews, a ne istraživački. No, ako ipak imate rezultate vlastitih istraživanja povezanih s navedenom temom, prikažite ih kao Vlastita istraživanja i to u dijelu članka neposredno prije Rasprave. Time se poboljšava kvaliteta članka, ali i cjelokupnog zbornika kao vrijedne zbirke nastavnih štiva.
  • Posebno je važno na kraju članka napisati kratak osvrt na temu s gledišta uloge liječnika obiteljske medicine.
  • nekoliko ključnih poruka članka organiziranih po točkama i stavljenih u okvir (engl.”bulets in a box”) na slijedeći način valja umetnuti na kraju Rasprave:
    • Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
    • Bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb
    • Cccccccccccccccccccccc
    • Ddddddddddddddddddddd
  • na posebnoj stranici iza teksta umetnuti popis literature, Vancouversko citiranje, dakle u tekstu broj referencije u okrugloj zagradi (1), a ne u onoj uglatoj niti superskriptu
  • popis literature se piše istim fontom kao članak (ne manjim!) i ne koristi se italic niti plava boja za citirane web-stranice
  • među člancima prednost dati novijoj literaturi i višoj razini dokaza (sustavni pregledni članci sa ili bez metaanaliza, randomizirane kontrolirane studije), dakle EBM izvorima, tek ako takvih nema, opservacijskim ili ostalim vrstama istraživanja niže razine dokaza
  • iza popisa literature, na posebnoj stranici napisati engleski sažetak: naslov mu je Abstract (NE SUMMARY).Traži se što doslovniji i kvalitetniji prijevod hrvatskog sažetka koji je napisan na stranici 2. članka.
  • tablice umetnuti u tekst, s naslovom iznad tablica →neka svaka tablica dade jednu poruku, nikako ne zaboraviti na mjerne jedinice ako su u tablici navedene
  • slike umetnuti u tekst, isključivo crno-bijele, s potpisom ispod svake
  • ako je ikako moguće ne uzimati slike s Interneta, ako je pak nužno uvijek korektno i precizno navesti izvor
  • da bi olakšali postupak popravka članka, recenzenti će raditi ispravke i ubacivati komentare isključivo korištenjem recenzijskog sustava s alatne trake MS Worda (engl. Review)
  • nakon recenzije članak korigiran po uputama recenzenta u najkraćem roku valja emailom poslati kontakt osobi za prikupljanje članaka
  • tek tada će članci biti poslani na lekturu i kontrolu engleskog prijevoda sažetka

Svi članci koji nisu napisani prema svim elementima uputa za autore morat će odmah biti vraćeni autoru na ispravak, prije upućivanja u postupak recenzije!

Hvala na suradnji!
Dr. sc. Davorka Vrdoljak, dr.med.

Cardiovascular risk assessment

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u svim razvijenim zemljama svijeta, sve veći javno zdravstveni problem i značajno gospodarsko opterećenje za sve zdravstvene sustave. Prevencija je dio temeljnih zadataka liječnika obiteljske medicine. Prema smjernicama za prevenciju KV bolesti Europskog kardiološkog i ostalih profesionalnih stručnih ruštva među kojima je i WONCA iz 2012. godine, naglašena je uloga liječnika obiteljske medicine (LOM). Kardiovaskularni rizik je stalni kontinuum u osoba bez simptoma sa čimbenicima rizika od načina ponašanja (pušenje, tjelesna neaktivnost i način prehrane) do KV bolesti i KV smrtnosti. SCORE (engl. Systematic Coronary Risk Evaluation) tablicom izražavamo apsolutan rizik za razvitak smrtonosnog KV događaja u sljedećih 10 godina.

Knjižica – Procjena kardiovaskularnog rizika